JOT kao ideologija

story25i1.gif “Postoji jedna stara indijska priča koje kaže kako je nekada davno jedan kralj naredio da mu dovedu pet ljudi koji su od rođenja bili slijepi. Kada su ih našli i doveli u njegov dvorac, kralj ih je skupio i rekao im kako će sada imati priliku da opipaju nešto što se zove – slon, a nakon toga će morati podrobno da mu opišu kako taj slon izgleda. Međutim, kralj je udesio tako da se svakom od ovih pet slijepaca dozvoli da opipa samo jedan dio slona, tako da je prvi opipao surlu, drugi – glavu i kljove, treći – noge, četvrti – lijevu stranu slonovog tijela a peti – rep.

Onda ih je kralj opet okupio i zamolio da mu opišu kako slon izgleda. Nije prošlo dugo, ovih pet slijepaca su se počeli već toliko da svađaju da umalo nije došlo i do tuče. Prvi je tvrdio da je slon sličan zmiji sa veoma hrapavom kožom, drugi se odmah usprotivio tvrdeći kako slon nema nikakve veze sa zmijom nego je to nešto zaobljeno i veliko sa dva povinuta koplja koja iz toga vire, treći je tvrdio kako ova dvojica nemaju pojma, jer slon izgleda kao četiri debela kolca zabijena u zemlju itd. itd…

Svaki od sljepaca je tvrdio da slon izgleda upravo onako kako ga je on opipao, a nikome nije palo na pamet da sasluša i ostale, odnosno da predloži, da svako od njih opiše ono što je opipao – pa će tako svi biti u stanju da sklope kakvu takvu sliku slona i saznati kako bi on mogao izgleda.”

Više puta sam spominjao kako informatička revolucija u kojoj smo se našli u biti poništava čitav ideološki spektar iz industrijske revolucije koji je u političkom mainstreamu dominantan i danas, mada naočigled svih ubrzano propada. Ljevica, desnica, konzervativci, liberali, socijalisti, komunisti, svi ovi ideologijski spektri de facto bivaju utemeljeni na zatvorenom kontekstu. Postavlja se slika svijeta (oštar intelektualni prijestup), gdje su relacije jednoznačno postavljene i gdje se tada dogmatski pristupa implementaciji takvih neupitnih istina (prava radnika, individualne slobode, zaštita tradicionalnih vrijednosti, odnos prema kapitalu, etc) u politički proces.

Ovdje nema previše mjesta za OTVORENU javnu raspravu, jer su stavovi unaprijed definirani ideološkim naočalama, to jest svaka javna rasprava se de facto svodi na raspravu s figom u džepu iliti u neravnopravnom okruženju gdje je kontekst unaprijed postavljen i gdje kontekst nije moguće širiti, jer se tim činom urušava cijeli način razmišljanja, što je neprihvatljivo.

Tako razni pripadnici liberala, socijalista, komunista, konzervativaca u biti kvalitetno postavljanju tezu da rasprava među tim skupinama zapravo i nije moguća, jer svatko forsira svoj kontekst, bez sklonosti da se kontekst počne širiti. Kada forsiramo isključivo svoj kontekst, kada nismo spremni ili u mogućnosti proširiti kontekst i integrirati i drugi kontekst u širu sliku, tada niti komunikacija nije moguća.

Sve ideologije koje unaprijed utvrđuju svoje partikularne interese, bez sklonosti holističkog pristupa politici tako u JOT mediju mogu pronaći neprijatelja, jer JOT ultimativno širi kontekst i postojeće pristupe prokazuje kao bespredmetne. Ono što često volim spomenuti jeste da se s ljudima politički ne nalazim po pitanju zaključaka, već po pitanju samog pristupa politici. Otvorenosti, spremnosti da dijalog, spremnosti na širenje konteksta, spremnosti na prihvaćanje jednakopravnosti argumenta. I taj pristup, takvo mišljenje u biti možemo proglasiti ideologijom JOTa.

JOT tako mada je isključivo komunikacijska platforma, upravo zbog stroge kompatibilinosti sa takovim otvorenim pristupom na temelju jednakosti, postaje savršen alat za demokratsku opciju, nešto što je prije informatičke revolucije bilo ukratko nezamislivo uopće za definirati. Naime, sam aspekt komunikacije nije bio značajan, jer se komunikacija do sada svodila prvenstveno na uske kružoke istomišljenika na mikroplanu, političku trgovinu na planu visoke politike i PRu na planu masovne komunikacije. Sama pak misao širenja konteksta tako nije bila nešto opipljivo, pa tako niti prepoznato kao ključan parametar definiranja opcije.

U informacijskoj eri, u informacijskoj revoluciji, tako u pravi plan upravo dolazi pitanje komunikacije i temelji definiranja rasprave na kojima počiva i proces političkog odlučivanja. Ne dogmatski stavovi (informatička revolucija oštro gazi dogmu), već pristup raspravi.

Tako mogu zaključiti da nova ideološka podjela na kontekstualno zatvorene i otvorene, postaje temeljna podjela gdje su prvi nekompatibilni sa novim trendovima, te polako is sigurno gube svoj utjecaj, dok su drugi po svojem temeljnom uvjerenju upravo demokrate, sposobni da sudjeluju u javnoj raspravi BEZ FIGE U ĐEPU i da tako generiraju moć javnosti koja bi uskoro mogla postati alfa i omega političkog procesa.

JOT tako mada nije ideologija, zbog stroge kompatibilnosti sa načinom mišljenja jednog ideološkog grozda i inkompatiblinosti sa načinom mišljenja drugog ideološkog grozda, tako se može smatrati i ideologijom nove informatičke ere.



Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s